Kada prvi put kročite na tlo Zrenjanina, grada smeštenog u srcu nepregledne banatske ravnice, odmah ćete osetiti specifičan miris reke, istorije i melanholije. Kao dugogodišnji novinar i lokalni vodič, često volim da kažem da se duša ovog grada ne nalazi u njegovim raskošnim secesijskim palatama, niti u tišini gradskog parka, već u njegovim mostovima.
Zrenjanin, nekadašnji Veliki Bečkerek1, grad je koji je vekovima živeo u strasnom, ponekad i opasnom zagrljaju reke Begej. Taj zagrljaj iznedrio je devet mostova od kojih svaki priča svoju, jedinstvenu priču – o ljudskoj genijalnosti, istorijskim prevratima, ali i o neverovatnim urbanističkim apsurdima koji su ovaj grad upisali u svetske anale.
Kako je Begej krojio sudbinu grada
Da bismo razumeli zrenjaninske mostove, moramo se vratiti u vreme kada je Begej bio divlja, neukrotiva reka koja je krivudala kroz grad stvarajući brojne meandre, poluostrva i ostrva. Grad je bukvalno plutao na vodi, a njegovi delovi bili su povezani drvenim ćuprijama koje su često stradale tokom prolećnih poplava.
Tokom 19. i 20. veka, inženjeri su odlučili da ukrote reku. Velika regulacija Begeja promenila je fizionomiju grada. Tok je ispravljen, rukavci su zatvoreni, a nekadašnje rečno korito pretvoreno je u sistem od tri gradska jezera. Ova radikalna urbanistička intervencija stvorila je jedinstvene pejzaže, ali je ostavila i neke mostove bez njihove primarne funkcije.
"Mostovi su u Bečkereku uvek bili više od saobraćajnica. Oni su bili mesta susreta, granice između različitih svetova – onog gospodskog, trgovačkog u centru, i onog paorskog, radničkog u okolnim kvartovima. Kada bismo prelazili most, znali smo da ulazimo u drugačiju priču." — Iz zapisa starog bečkerečkog hroničara.
Fenomen svetskih razmera: Most na suvom
Ako pitate bilo kog svetskog putnika šta ga najviše fascinira u Zrenjaninu, odgovor će gotovo uvek biti isti: Most na suvom.
Izgrađen 1962. godine kao moderan viseći pešački most sa elegantnim čeličnim pilonom, ovaj most je spajao centar grada sa naseljem Mala Amerika2, premošćujući tada široki rukavac Begeja. Međutim, nakon pomenute regulacije reke sredinom osamdesetih godina prošlog veka, rukavac je isušen, a prostor ispod mosta je nasut zemljom i pretvoren u travnjak.
Danas, ovaj most stoji ponosno, ali pomalo nadrealno, premošćujući travnatu čistinu i pešačku stazu. On je postao globalni fenomen, arhitektonski spomenik jednom vremenu i nepresušni izvor lokalnog humora. Zrenjaninci će vam ponosno reći da su jedini ljudi na svetu koji mogu da prošetaju ispod i preko mosta, a da pritom ostanu potpuno suvi.
Most na suvom je danas pod zaštitom kao spomenik tehničke kulture i predstavlja jednu od najfotografisanijih turističkih atrakcija u celoj Vojvodini.
Mit o Ajfelu i nestali simboli grada
Jedna od najlepših, ali i najtužnijih priča zrenjaninske varoši vezana je za legendarni gvozdeni most koji je od 1904. do 1969. godine spajao dve obale Begeja u samom centru grada. Među lokalnim stanovništvom i danas živi urbana legenda da je ovaj most projektovao čuveni Gistav Ajfel, tvorac Ajfelovog tornja u Parizu.
Iako su moderni istoričari dokazali da je most zapravo bio proizvod ugarskih državnih železnica i njihovih inženjera, estetika ovog mosta sa raskošnim gvozdenim lukovima i kitnjastim detaljima zaista je podsećala na parisku školu arhitekture.
Nažalost, u naletu posleratne modernizacije i pod izgovorom da ometa rečni saobraćaj, ovaj prelepi most je 1969. godine isečen u delove i prodat u staro gvožđe. Bio je to kulturološki greh koji Zrenjaninci nikada nisu u potpunosti oprostili tadašnjim vlastima. Delovi ovog mosta i danas se mogu pronaći u privatnim dvorištima i kao eksponati u lokalnom muzeju, svedočeći o vremenu kada je grad imao evropski šik.
Pregled najznačajnijih zrenjaninskih mostova
Zrenjaninski mostovi predstavljaju pravu hroniku građevinarstva, od austrougarske secesije, preko međuratnog modernizma, pa sve do socijalističkog funkcionalizma. U tabeli ispod prikazani su ključni mostovi koji danas definišu panoramu grada:
| Naziv mosta | Godina izgradnje | Tip konstrukcije | Lokacija i uloga |
|---|---|---|---|
| Pešački most (Most na suvom) | 1962. | Viseći, čelični | Spaja centar i Malu Ameriku (danas bez vode ispod sebe) |
| Karđorđev most | 1928. | Gvozdeni / armirani beton | Najstariji aktivni most u gradu, spaja centar sa Gradnulicom |
| Lučni pešački most | 1963. | Betonski lučni | Spaja centar grada sa zgradom Kulturnog centra |
| Železnički most | 1937. | Čelični rešetkasti | Saobraćajni most na pruzi za Kikindu, svedok industrijskog razvoja |
| Magistralni most (kod SUP-a) | 1965. | Prednapregnuti beton | Glavna tranzitna arterija koja premošćuje Begej |
| Viseći pešački most (Berbersko) | 1992. | Viseći kablovski | Povezuje centar grada sa brzorastućim naseljem Berbersko |
Šetnja kroz vreme: Detaljan vodič kroz mostove
Karđorđev most – svedok kraljevske epohe
Izgrađen 1928. godine, u vreme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ovaj most predstavlja remek-delo međuratnog građevinarstva. Sa svojim elegantnim lukovima koji se ogledaju u mirnoj vodi Begeja, Karđorđev most je preživeo Drugi svetski rat i brojna bombardovanja. Kada prelazite preko njega, obratite pažnju na detalje na ogradi koji i dalje nose duh prohujalih decenija.
Lučni pešački most kod Kulturnog centra
Ovaj most je podignut na mestu gde je nekada stajao čuveni Ajfelov most. Iako jednostavnijih linija, napravljen od armiranog betona sa prepoznatljivim lukom, on danas predstavlja omiljeno mesto za večernje šetnje i sastanke mladih. Sa njega se pruža prelep pogled na zgradu suda i Reformatsku crkvu, stvarajući jednu od najlepših razglednica Zrenjanina.
Železnički most – industrijska romantika
Smešten na obodu grada, ovaj čelični kolos svedoči o vremenu kada je Veliki Bečkerek bio moćni industrijski centar Austrougarske monarhije. Zvuk lokomotive koja prelazi preko gvozdenih šina ovog mosta dok sunce zalazi nad banatskom ravnicom predstavlja jedinstven doživljaj za sve ljubitelje industrijske arheologije i fotografije.
Najbolje vreme za fotografisanje zrenjaninskih mostova je tokom takozvanog "zlatnog sata" – sat vremena pre zalaska sunca. Tada se svetlost reflektuje o vodu gradskih jezera i daje čeličnim i betonskim konstrukcijama toplu, zlatnu nijansu.
Kako mostovi žive danas?
Mostovi u Zrenjaninu nisu samo nemi posmatrači istorije; oni su aktivni učesnici u svakodnevnom životu grada. Tokom tradicionalne manifestacije "Dani piva", mostovi postaju glavne komunikacione arterije kojima teku reke posetilaca. Na njima se organizuju izložbe na otvorenom, ulični svirači koriste njihovu akustiku pod lukovima, a zaljubljeni parovi i dalje zaključavaju svoje katance na ogradama visećih mostova, verujući u večnu ljubav.
Zrenjanin se možda odrekao dela svoje vode, ali se nikada nije odrekao svojih mostova. Oni su ostali simboli spajanja, upornosti i specifičnog banatskog inata koji ne dozvoljava da se zaboravi prošlost, ma koliko se vremena menjala.
Ako želite da doživite pravi duh Banata, dođite u Zrenjanin. Prošetajte preko mosta pod kojim ne teče reka, oslušnite vetar koji šumi kroz sajle visećeg mosta na Berberskom i dozvolite da vas ovi čuvari bečkerečke istorije odvedu u neka druga, romantičnija vremena.
Reference i napomene
Bečkerek – istorijsko ime Zrenjanina, koje se koristilo do 1935. godine kada grad menja ime u Petrovgrad, a potom 1946. u Zrenjanin.
↩Mala Amerika – jedno od najstarijih i najlepših gradskih naselja u Zrenjaninu, karakteristično po secesijskim vilama, koje je nekada sa tri strane bilo okruženo rekom Begej.
↩
Najčešća pitanja i odgovori
Zašto Zrenjanin ima most na suvom?
Most na suvom je nastao nakon delimičnog zatrpavanja starog toka reke Begej 1985. godine. Nekadašnji rečni rukavac pretvoren je u tri jezera, a prostor ispod ovog mosta je nasut zemljom, ostavljajući most bez vode.
Da li je Gistav Ajfel zaista projektovao čuveni zrenjaninski gvozdeni most?
Iako lokalna legenda uporno tvrdi da je projektant čuvenog Bečkerečkog ćuprijskog mosta bio Gistav Ajfel, istorijski dokumenti to demantuju. Most je zapravo izgrađen u mađarskoj državnoj fabrici železnica prema nacrtima tamošnjih inženjera.
Koji je najstariji aktivni most u Zrenjaninu?
Najstariji aktivni most u gradu je Karđorđev most (poznat i kao Gradnulički most), izgrađen od armiranog betona davne 1928. godine na mestu starog drvenog mosta.
Koliko mostova danas ima Zrenjanin?
Zrenjanin danas zvanično ima devet mostova koji premošćuju reku Begej, njene nekadašnje rukavce (današnja jezera) ili kopnene saobraćajnice.
Kako se najbolje mogu obići svi zrenjaninski mostovi?
Najbolji način za obilazak je pešačka ili biciklistička tura duž obala Begeja i gradskih jezera. Većina najzanimljivijih mostova nalazi se u samom istorijskom jezgru grada i lako su dostupni pešacima.