Kada u rano, maglovito banatsko jutro stanete na obalu Begeja u Zrenjaninu, osetićete miris reke koji sa sobom nosi vekove istorije. Ova tiha, ravničarska reka, koja lenjo vijuga kroz srce Banata, krije tajnu o tome kako se u ravnici, gde nema brzaka ni divljih planinskih struja, rađaju svetski šampioni. Zrenjanin je oduvek bio grad džinova – sportskih, kulturnih i industrijskih. Ali, jedno ime posebno blista u analima svetskog sporta, ime čoveka koji je snagom svojih ruku i nesalomivim banatskim inatom pokorio svetske vodene staze. To je Milorad Stanulov, dvostruki osvajač olimpijskih medalja u veslanju.
Kao novinar koji je decenijama pratio sportske sudbine ovog kraja, i kao lokalni vodič koji sa ponosom gostima pokazuje svaki kutak našeg grada, uvek volim da naglasim: Zrenjanin ne čine samo njegove prelepe secesijske palate i barokni trgovi. Njegova prava duša leži u ljudima koji su iz ove ravnice krenuli u svet i dotakli zvezde. Milorad Stanulov je upravo takva ličnost – oličenje skromnosti, discipline i vrhunskog sportskog umeća.
Kolevka šampiona na obali Begeja
Da bismo razumeli uspeh Milorada Stanulova, moramo se vratiti korenima. Veslački klub "Begej 1883" nije samo sportski klub; to je institucija, svetilište i svedok jednog vremena. Osnovan davne 1883. godine, u vreme kada je grad nosio ime Veliki Bečkerek, ovaj klub je postavio temelje modernog sporta na ovim prostorima.
Milorad Stanulov, rođen 20. februara 1953. godine u Zrenjaninu, odrastao je uz reku. Begej mu je bio i igralište i učionica. Kada je kao dečak prvi put seo u čamac, niko nije mogao da pretpostavi da će taj tihi momak iz banatske ravnice postati strah i trepet za veslačke posade širom sveta. Pod budnim okom lokalnih trenera, Stanulov je razvijao neverovatnu izdržljivost. Veslanje na Begeju zahtevalo je posebnu tehniku – reka je uska, krivudava, a vetrovi koji duvaju sa banatskih njiva često su stvarali nepredvidive talase. Upravo u tim uslovima kalio se šampionski karakter.
"Voda ne prašta laž. Na Begeju sam naučio da se svaki zaveslaj broji i da se u ravnici karakter kali tišinom i radom. Kada izađete na stazu, nema prečica – postoji samo vaša snaga i vaša volja da pobedite sebe." — Milorad Stanulov
Upornost se isplatila veoma brzo. Stanulov je skrenuo pažnju javnosti na sebe kada je na Svetskom prvenstvu na Novom Zelandu 1978. godine osvojio srebrnu medalju u skifu (samac). Bio je to jasan znak da je Jugoslavija dobila veslača svetske klase.
Moskva i Los Anđeles: Godine olimpijskog ponosa
Ipak, najveći uspesi Milorada Stanulova vezani su za njegove nastupe u dubl skulu 1, gde je veslao u paru sa još jednom legendom, Zoranom Pančićem iz Novog Sada. Ova vojvođanska kombinacija – Zrenjaninac i Novosađanin, Begej i Dunav – pokazala se kao dobitna formula koja je Jugoslaviji donela trenutke neopisive sportske radosti.
Srebrni let u Moskvi 1980.
Olimpijske igre u Moskvi 1980. godine bile su prepune tenzija zbog političkog bojkota zapadnih zemalja, ali sportski duh je preživeo. Na veslačkoj stazi u Krilatskom, Stanulov i Pančić su pokazali neverovatnu sinhronizaciju i borbenost. U finalnoj trci, u konkurenciji izuzetno jakih posada, pre svega iz Istočne Nemačke i Sovjetskog Saveza, jugoslovenski dvojac je pružio svoj maksimum.
Nakon dramatičnog finiša, kroz cilj su prošli kao drugi, osvojivši srebrnu medalju. Čitav Zrenjanin je te večeri slavio. Naš "Begej" je dobio olimpijskog vicešampiona!
Bronza zlatnog sjaja u Los Anđelesu 1984.
Četiri godine kasnije, na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu, situacija je bila obrnuta – ovog puta su igre bojkotovale zemlje istočnog bloka. Međutim, konkurencija u veslanju je i dalje bila brutalna. Stanulov i Pančić su ponovo bili tu, iskusniji, zreliji i rešeni da dokažu da uspeh iz Moskve nije bio slučajan.
Na jezeru Kazitas, pod vrelim kalifornijskim suncem, ponovo su zablistali. U izuzetno teškoj trci uspeli su da se domognu bronzane medalje. Dve olimpijske medalje zaredom u veslanju, sportu koji zahteva nadljudske napore i apsolutnu posvećenost, svrstale su Milorada Stanulova u red besmrtnih sportskih legendi.
| Takmičenje | Godina | Lokacija | Disciplina | Rezultat / Medalja |
|---|---|---|---|---|
| Svetsko prvenstvo | 1978. | Karapiro, Novi Zeland | Skif (samac) | Srebrna medalja |
| Olimpijske igre | 1980. | Moskva, SSSR | Dupli skul | Srebrna medalja |
| Olimpijske igre | 1984. | Los Anđeles, SAD | Dupli skul | Bronzana medalja |
Zrenjaninska sportska razglednica za posetioce
Danas, kada vodim turiste kroz Zrenjanin, uvek ih povedem do istorijske zgrade Veslačkog kluba "Begej 1883". Smešten na samoj obali reke, nedaleko od čuvenog "Mosta na suvom" i prelepe zgrade suda, ovaj klub odiše nostalgijom i ponosom. Ovde se i dalje čuvaju uspomene na zlatne dane zrenjaninskog veslanja.
Zrenjanin je zvanično proglašen za Evropski grad sporta 2021. godine. Iz ovog grada potiče čak 24 olimpijaca koji su osvojili ukupno 6 zlatnih, 3 srebrne i 7 bronzanih medalja. Milorad Stanulov zauzima posebno mesto u ovoj zlatnoj galeriji.
Za svakog posetioca koji želi da oseti duh ovog uspeha, predlažem laganu šetnju duž begejskog keja. Počnite od istorijskog centra, prođite pored prelepe Reformatske crkve, i uputite se ka veslačkom klubu. Ako imate sreće, tokom toplih popodneva videćete mlade veslače kako neumorno treniraju na vodi, baš onako kako je to nekada radio Stanulov.
Ako želite da doživite Begej na pravi način, možete iznajmiti kajak ili se pridružiti nekoj od lokalnih rekreativnih regata. Reka je danas izuzetno mirna i bezbedna za sve nivoe veslačkog umeća, a pogled na grad sa vode pruža potpuno novu perspektivu na zrenjaninsku arhitekturu.
Nasleđe koje inspiriše nove generacije
Milorad Stanulov nije samo istorijska ličnost iz sportskih almanaha. On je i nakon završetka aktivne karijere ostao duboko povezan sa sportom, radeći kao sportski radnik i prenoseći svoje bogato znanje mlađim generacijama. Njegov uspeh je dokaz da se iz male sredine, uz rad, odricanje i jasnu viziju, može stići do samog svetskog vrha.
Kada sledeći put budete prolazili kroz Srednji Banat, posetite Zrenjanin. Dopustite da vam ispričamo priče o našim rvačima, odbojkašima i, naravno, o našem Miloradu koji je na krilima Begeja odleteo do olimpijskih visina. Jer, Banat možda jeste ravan, ali su njegovi ljudi oduvek znali kako da dosegnu najviše vrhove.
Reference i napomene
Dupli skul (double sculls) je veslačka disciplina u kojoj dva veslača koriste po dva vesla (skul veslanje), za razliku od rimen veslanja gde svaki veslač drži jedno veslo sa obe ruke. Ova disciplina zahteva savršenu usklađenost pokreta i ritma oba takmičara.
↩
Najčešća pitanja i odgovori
Koje olimpijske medalje je osvojio Milorad Stanulov?
Milorad Stanulov je osvojio dve olimpijske medalje u disciplini dupli skul, u paru sa Novosađaninom Zoranom Pančićem. Prva je bila srebrna na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, a druga bronzana na Igrama u Los Anđelesu 1984. godine.
U kom klubu je Milorad Stanulov započeo svoju karijeru?
Svoju bogatu veslačku karijeru započeo je i proveo u Veslačkom klubu 'Begej 1883' iz Zrenjanina. Ovaj klub je osnovan davne 1883. godine i predstavlja jedan od najstarijih i najtrofejnijih sportskih kolektiva u ovom delu Evrope.
Zašto je Zrenjanin poznat kao grad sportova?
Zrenjanin nosi titulu Evropskog grada sporta zahvaljujući neverovatnoj tradiciji i činjenici da su sportisti iz ovog grada i njegove okoline doneli na desetine olimpijskih, svetskih i evropskih medalja u različitim disciplinama poput rvanja, veslanja, atletike i odbojke.
Može li se danas posetiti Veslački klub 'Begej' u Zrenjaninu?
Da, prostorije kluba i prelepa lokacija na obali Begeja su lako dostupne posetiocima. Nalaze se u neposrednoj blizini istorijskog centra grada i predstavljaju sjajno mesto za šetnju, uživanje u reci i upoznavanje sa istorijom lokalnog sporta.
Koje još uspehe je Stanulov ostvario pored olimpijskih medalja?
Pored dve olimpijske medalje, Milorad Stanulov je osvojio i srebrnu medalju u disciplini skif na Svetskom prvenstvu u Novom Zelandu 1978. godine, što je bio istorijski uspeh za tadašnje jugoslovensko veslanje.