Kada vas put nanese u Zrenjanin i kada sa nekim od lokalaca krenete u priču o gradu, pre ili kasnije čućete rečenicu: „Nađemo se kod Ruže“ ili „Živim u Ruži“. Za prosečnog turistu, ovo zvuči kao poetska metafora ili tajna šifra. Za nas, rođene Bečkerčane i Petrovgrađane1, „Ruža“ je jedno od najlepših, najzelenijih i najtoplijih planskih naselja u gradu.
Ipak, iza ovog nežnog imena i mirnih socijalističkih trospratnica skriva se jedna od najpotresnijih priča iz vihora Drugog svetskog rata. To je priča o Ruži Šulman – mladoj, obrazovanoj devojci jevrejskog porekla, koja je izabrala put borbe, ljubavi i herojske smrti umesto pokoravanja okupatoru. Kao vaš vodič kroz istorijske lavirinte Banata, provešću vas kroz život ove tragične heroine čija senka i danas bdi nad slobodarskim Zrenjaninom.
Devojka iz bečkerečke građanske porodice
Ruža Šulman je rođena 11. decembra 1917. godine u Velikom Bečkereku, u uglednoj i imućnoj jevrejskoj porodici. Njen otac Emanuel i majka Paula trudili se da svojoj deci pruže vrhunsko obrazovanje i lagodan život. Ruža je odrastala u kosmopolitskoj sredini Banata, gde su se preplitali srpski, mađarski, nemački i rumunski uticaji.
Bila je izuzetno inteligentna, privlačna i društveno svesna devojka. Tokom školovanja u Trgovačkoj akademiji, Ruža se susreće sa naprednim idejama radničkog pokreta. U vremenu kada se nad Evropom nadvijao mračni oblak fašizma, ova mlada devojka nije mogla da ostane nema na nepravdu. Vrlo brzo se priključila omladinskom revolucionarnom pokretu i postala članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), a kasnije i Komunističke partije.
„Ruža nije bila samo borac na papiru. Njena pojava plenila je nekom neobičnom tišinom i odlučnošću. Dok su drugi raspravljali o teoriji, ona je organizovala radničke štrajkove, skupljala crvenu pomoć i prenosila ilegalnu štampu kroz sokake našeg grada.“ – Zapis iz sećanja njenih savremenika.
Vetrovi rata i banatski otpor
Godina 1941. donela je katastrofu Jugoslaviji, a posebno Banatu. Nakon Aprilskog rata, Banat je dobio specifičan status unutar okupirane Srbije – faktički je bio pod direktnom upravom lokalnih folksdojčera (domaćih Nemaca). Za Jevreje i napredne omladince počeo je pravi pakao.
Nacistički teror predvođen zloglasnim Jurajom Špilerom, šefom policije u Petrovgradu, bio je nemilosrdan. Jevreji su morali da nose žute trake, imovina im je oduzimana, a svakodnevna hapšenja i mučenja postala su realnost. Ruža Šulman, svesna opasnosti koja joj preti kako zbog jevrejskog porekla, tako i zbog političkog rada, odbija da pobegne ili da se sakrije. Ona donosi odluku da stupi u ilegalu i aktivno se uključi u pripremu oružanog ustanka.
Hronologija života i stradanja Ruže Šulman
Da bismo lakše razumeli dinamiku tog tragičnog vremena, pogledajmo ključne datume u njenom kratkom, ali herojstvom ispunjenom životu:
| Godina / Datum | Događaj | Istorijski kontekst |
|---|---|---|
| 11. decembar 1917. | Rođenje Ruže Šulman u Velikom Bečkereku | Period pred kraj Prvog svetskog rata i raspad Austrougarske. |
| 1936–1939. | Aktivno učešće u SKOJ-u i radničkom pokretu | Vreme uspona fašizma u Evropi i rasta otpora u Jugoslaviji. |
| April 1941. | Okupacija Banata i uspostavljanje nacističke uprave | Početak progona Jevreja i formiranje pokreta otpora. |
| Jun–jul 1941. | Formiranje Petrovgradskog partizanskog odreda | Ruža aktivno radi na pripremi sabotaža i skupljanju oružja. |
| Sredina jula 1941. | Hapšenje Ruže Šulman i njenog verenika Koče Kolarova | Gestapo i Špilerova policija sprovode masovna hapšenja ilegalaca. |
| 26. jul 1941. | Streljanje na Bagljašu | Herojska smrt petoro rodoljuba koja je pokrenula talas prkosa u Banatu. |
Ljubav i ideali u senci vešala
Priča o Ruži Šulman ne može se u potpunosti razumeti bez priče o Vladimiru Kolarovu Koči. Koča je bio mladi intelektualac, pesnik, pravnik i jedan od glavnih organizatora ustanka u Banatu. Između dvoje mladih i strastvenih boraca rodila se duboka ljubav, krunisana veridbom.
Njihova ljubav nije bila obična građanska romansa; bila je to veza dvoje ljudi koji su delili iste snove o slobodi, jednakosti i svetu bez ugnjetavanja. Kada je počeo ustanak, zajedno su radili na formiranju prvih partizanskih grupa u okolini grada.
U julu 1941. godine, usled izdaje i provale u partijsku organizaciju, policija upada u njihovo ilegalno sklonište. Ruža i Koča bivaju uhapšeni. Odvedeni su u zloglasni zatvor u zgradi suda (današnji zatvor u Zrenjaninu), gde su podvrgnuti stravičnom mučenju. Nacistički islednici su želeli imena, lokacije skladišta oružja i podatke o drugim članovima pokreta otpora.
Uprkos batinama, mučenju žeđu i pretnjama smrću, ni Ruža ni Koča nisu progovorili niti jednu reč. Njihovo ćutanje bilo je njihov poslednji i najsnažniji prkos okupatoru.
Zloglasni šef policije Juraj Špiler bio je poznat po sadističkim metodama ispitivanja. Činjenica da mlada devojka poput Ruže Šulman nije poklekla pred njegovim najsurovijim metodama i danas izaziva duboko divljenje istoričara i građana Zrenjanina.
Tragični julski dan na Bagljašu
Pošto islednici nisu uspeli da izvuku nikakve informacije, doneta je brza odluka o javnoj egzekuciji kako bi se zaplašilo lokalno stanovništvo.
Dana 26. jula 1941. godine, rano ujutru, Ruža Šulman, Vladimir Kolarov Koča, Samuel Šenfeld (takođe Jevrejin i ilegalac), i još dvojica rodoljuba – Tiberije Aldan i Stojan Arsenov, odvedeni su na pašnjak na Bagljašu (tadašnjoj periferiji grada).
Streljanje je izvršeno pred postrojenim građanima koji su silom dovedeni da posmatraju egzekuciju. Prema svedočenjima preživelih očevidaca, osuđeni su se držali neverovatno dostojanstveno. Koča Kolarov je pred sam streljački vod uzviknuo parole posvećene slobodi i borbi, dok ga je Ruža nemo, ali ponosno držala za ruku.
Nacistički meci prekinuli su njihove mlade živote, ali su istog trenutka stvorili mit o večnoj ljubavi i otporu koji se ne može slomiti. Njihova tela su ostavljena da vise na improvizovanim vešalima kao opomena, ali efekat je bio potpuno suprotan – gnev naroda je eksplodirao, a banatski partizani su u narednim mesecima izveli niz uspešnih akcija protiv okupatora.
Nasleđe koje živi: Više od naziva zrenjaninskog naselja
Nakon oslobođenja 1944. godine, nova vlast i građani Petrovgrada (koji ubrzo dobija ime Zrenjanin po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu) nisu zaboravili žrtvu ovih mladih ljudi.
Kada je tokom šezdesetih godina prošlog veka Zrenjanin počeo naglo da se širi i industrijalizuje, doneta je odluka da se izgradi moderno, plansko stambeno naselje na mestu nekadašnjih vinograda i bašta. To naselje, projektovano po najvišim standardima humane gradnje tog vremena (sa mnogo zelenila, igrališta, školom i vrtićem), dobilo je ime Naselje Ruža Šulman.
Danas, kada šetate ovim krajem grada, osetićete poseban mir. Među krošnjama starih platana i lipa, ime Ruže Šulman živi kroz dečiju graju i opuštene razgovore penzionera na klupama.
Savet za turiste i posetioce Zrenjanina: Ako želite da osetite duh ovog istorijskog perioda, predlažem vam sledeću rutu: 1. Posetite Spomen-park na Bagljašu gde se nalazi spomenik streljanim rodoljubima i mesto gde je Ruža izgubila život. 2. Prošetajte kroz Naselje Ruža Šulman koje se nalazi nedaleko od centra grada i uživajte u njegovoj jedinstvenoj arhitekturi i zelenilu. 3. Posetite Narodni muzej Zrenjanin gde se u istorijskom odeljenju čuvaju dokumenti, fotografije i lični predmeti banatskih ilegalaca iz perioda 1941–1945.
Ruža Šulman nije samo istorijska ličnost iz udžbenika; ona je simbol nepokorenog Banata, svedočanstvo o tome da ljubav prema slobodi i drugom biću može biti jača od straha od smrti. Njena žrtva nas uči da sloboda koju danas uživamo u ravnim, mirnim ulicama našeg Zrenjanina nikada nije bila besplatna. Sledeći put kada prođete pored table sa njenim imenom, zastanite na trenutak i setite se devojke koja je za našu slobodu dala svoju mladost.
Reference i napomene
Veliki Bečkerek je istorijsko ime grada koje je važilo do 1935. godine, kada grad dobija ime Petrovgrad (po kralju Petru I Karađorđeviću). Od 1946. godine grad nosi ime Zrenjanin.
↩
Najčešća pitanja i odgovori
Ko je bila Ruža Šulman?
Ruža Šulman je bila mlada zrenjaninska Jevrejka, komunistkinja i antifašistkinja koja je postala jedan od simbola otpora protiv fašizma u Banatu tokom Drugog svetskog rata.
Gde je i kada pogubljena Ruža Šulman?
Streljana je 26. jula 1941. godine na Bagljašu u tadašnjem Petrovgradu (današnjem Zrenjaninu), zajedno sa svojim verenikom Kočom Kolarovim i još trojicom drugova.
Po čemu sve Ruža Šulman danas nosi ime u Zrenjaninu?
Njeno ime danas nosi jedno od najvećih i najpopularnijih planski građenih stambenih naselja u Zrenjaninu, kao i lokalno kulturno-umetničko društvo i nekoliko ulica u Vojvodini.
Ko je bio Vladimir Kolarov Koča i kakva je njegova veza sa Ružom?
Vladimir Kolarov Koča bio je ugledni zrenjaninski intelektualac, pesnik i revolucionar, koji je bio Ružin verenik i saborac. Zajedno su uhapšeni, mučeni i streljani istog dana.
Gde se nalazi spomen-obeležje posvećeno Ruži Šulman?
Spomen-obeležje posvećeno stradalim rodoljubima, uključujući Ružu i Koču, nalazi se u spomen-parku na Bagljašu, mestu gde su izvršena streljanja 1941. godine.